Blog 12.09.2010.

Interesantno ljeto

Ovo je ljeto bilo izuzetno interesantno. Naime, neke se stvari jednostavno ne mogu zaustaviti, ma koliko se god to veliki kapital trudio, a to je niz posljedice naftnog ludovanja: zatrovano more ali i slatkovodne vode zbog isparavanja otrova i vraćanja s kišom, bolesti dišnih putova zbog udisanja isparenih otrova kojima se razgrađivala nafta., itd Neke su posljedice još neprovjerene, kao što je na pr. tvrdnja da se izmjenio tok Golfske struje, što bi moglo imati velike klimatske posljedice, posebno za Europu.

NASTAVAK

I na ekonomskoj sceni, veliki kapital u sprezi s politkom nastoji u svemu stvoriti privid, pa smo tako nedavno imali i TV zabavu vjerojatno  vezano  između ostalog za izraženu namjeru oporezivanje profita banaka u Hrvatskoj. Iako sam došao pred kraj emisije, ipak sam primijetio izrazito protivljenje predstavnika Narodne banke, čak bi se usudio reči grotestkno izražavanje o namjeri, kao ekonomski neprimjerenoj mjeri. Izgledalo je kao uobičajena reakcija na Zapadu školovanih ekonomskih stručnjaka. No da tog jutra nije došla obavijest da Njemačka i Francuska od 1.1.2011. počinju takvu praksu oporezivanje profita banaka, ništa ne bi bilo upitno. "Njemački je kabinet 25. kolovoza usvojio akciju vezanu za restrukturiranje bamaka, uključivo s planom oporezivanja banaka. Implementacija oporezivanja će početi u siječnju 2011." http://www.isnare.com/?aid=595414&ca=World+Affairs
  odnosno 26.082010. "Francuska teži konvergenciji poreza s Njemačkom"                 
http://online.wsj.com/article/SB10001424052748703632304575450902308907746.html  

Čak što više, još ranije je IMF preporučio skupini G-20 takvu mjeru s ciljem stvaranja specijalnog fonda za slučaj novog kolapsa bankarskog sustava, pa se postavlja pitanje od kuda onda protivljenje.

(http://online.wsj.com/article/SB10001424052748703763904575196363891387850.html)  

Moja malenkost je u prvi mah bila zbunjenja, no onda malo pomalo razotkirvala se ‘moja istina’ (jer možda nisam u pravu). Prvo je pitanje zašto je jedna od svjetskih krovnih institucija dala takvu preporuku samo G-20 zemljama? Zašto isti savjet nije upućen i drugim zemljama? Zašto se spomenuti predstavnik NBH suprostavlja toj mjeri ako je ona ekonomski opravdana za G-20 zemlje? Pa i Hrvatska je sanirala banke, ako ničim drugim, onda kroz više kamate na kredite. Ako netko od čitatelja zna svu zavrzlamu oko tog problema, bilo bi lijepo da se javi e-poštom, makar i anonimno. Radi li se o problemu dvostrukog oporezivanja, jer se vjerojatno konsolidirana bilancija majke naših banaka kćeri, oporezuje u matičnoj zemlji? Naime, ako prvi uvedemo porez, onda se dio profita ostvarenog u Hrvatskoj, ne bi mogao oporezivati na pr. u Njemačkoj, pa bi se tako umanjio doprinos fondu u Njemačkoj (dio bi ostao gdje i stvoren). Ili? Jesu li se naši političari zaletili bez dozvole EU i IMF mentora?


No krenimo i na druga područja. Jeste li pročitali, da će se u Americi, a onda vjerojatno i po cijelom svijetu, uz obrok fast-food hrane, servirati za goste “besplatna” pilula koja spriječava srčane udare (ili neka slična)?
http://www.guardian.co.uk/society/2010/aug/12/fast-food-free-drugs-heart-disease
Ako ta ideja prođe, uskoro će ugostitelji morati servirati bočicu s koktelom lijekova, obzirom na opće poznatu štetnost i drugih prehrambenih proizvoda. Možda počinje sukob divova, jer ako se hrana radi od štetnih GMO usjeva,  mesa itd. (
na kojima zarađuje Monsanto), onda nije pošteno da i ostatak pharma industrije ne dobiva nešto po svakom obroku kroz obveznu "zaštitu" potrošača. Ko-kreativna ko-evolucija? Koopeticija?Briga za zdravlja ljudi?

Slučajno mi se razotkrilo tijekom ljeta da OECD priprema novu studiju o promjeni prirode invacija do kraja 2010, pa je u tom kontekstu dobio jednu predstudiju, u kojoj je ko-kreacija stavljana na prvo mjesto čimbenika koji doprinose promjeni prirode inovacija.  http://www.newnatureofinnovation.org Na prvi pogled nešto teorijski i beznačajno za profitnu orijentaciju. Ali paralelno tomu u nizu dostupnih dokumenata o “ekonomiji iskustva” javlja se ko-kreativna ko-evolucija s potrošačima, gostima, klijentima itd. kako bi se kao krajnji inovacijski cilj ostvarilo iskustvo izvrnosti (pa i ekstatičnosti) kao mjerilo kvalitete ponude. Zvuči iznenađujuće dobro, ako se zna koliko je ljudi godinama (desetljećim) bilo ismijavano zbog takvih ideja. Prve analize poslovanja onih koji su dospjeli prvi do te nove budućnosti (kako su to još 1994. rekli Hammel i Prahalad u knjizi “Competing for futures”) su vrlo pozitivne. Hoćemo li preko noći doživjeti zadovoljstvo izvrsnosti pri svakoj ekonomskoj tržnoj transakciji? Možda, no ne brzo. Važno je da je led probijen.

Kako na nove budućnosti gledaju 'zaduženi'?
US ukupni dug je preko 13, 524 bilijuna US$ ili točnije sa sata koji pokazuje porast duga svake sekunde:


izvor: zFacts,  http://zfacts.com/p/461.html

Kina je povečala otkupljene US dugove na iznos do 900,2 milijarde US$, dok je Japan vlasnik 795,5 milijardi US%, a treće je UK s 321,2 milijardi US$, a sve zemlje izvoznice nafte imaju 239,3 milijarde US$. Ukupno stranci imaju oko 3,96 bilijuna US$. http://economyincrisis.org/content/chinas-us-debt-holdings-hit-2010-high

Nacionalni dug kao % BDP-a:
US-National-Debt-GDP
                                       Izvor: zFacts: http://zfacts.com/p/318.html

IMF upozorava na rizike dugovanja, odbacujući ideju da je Grčka već prerizična. (WSJ 02.09.2010)  

 Prema IMF analizi 23 bogate zemlje Grčka, Island, Italija, Portugal i Japan su vrlo blizu te točke, dok Irska, SAD, Britanija i Španjolska ulaze u opasni teritorij.
http://online.wsj.com/article/SB10001424052748704791004575465662547079160.html


A nova kriza???

Analitičari Danske Bank-a su sve više zabrinuti zbog lavine lošuh vijesti, koja se sručila na tržišta. Lista makro negativnosti brzo dobiva zalet i vjeruju da bi to moglo rezultirati novom ekonomskomkrizom, ukoliko se povjerenje bude i dalje smanjivalo te tako stvaralo negativnu povratnu vezu. http://pragcap.com/danske-a-new-economic-crisis-may-be-approaching   

Ne radi se o zastrašivanju, već o narodnoj: "Opreznost je majka mudrosti" (a vrijedi i obratno)!!!!!!

I na kraju, jedna preporuka i zahvala. Teledisk je izdao knjigu

“Spontana evolucija – naša svijetla budućnost (i kako do nje stići).”


Preporuka
: svakako ju treba pročitati (iako je možda za današnje vrijeme predugačka za mlade čitatelje). Vrijedna je truda ta sinteza proizašla iz suradnje biologa epigentičara prof. dr. Bruce Lipton-a i Steve Bhaerman-a, pisca, humoriste, političkog i kulturnog komentatora.
Zahvala, kao i obično uredniku Telediska, gosp. Darku Imenjaku i cijeloj ekipi, što su kompletirali dosadašnji opus prof. dr. Bruce Liptona i na hrvatskom jeziku. http://www.teledisk.hr/index.php/detalji/51